Prikaz statistike u Gapminder stilu.

Tko nije čuo za Hansa Rosslinga neka odmah pogleda njegove legendarne TED prezentacije gdje će saznati zašto je svoj inventivan prikaz statističkih podataka nazvao Gapminder. Kao negdašnji (uvjereni) pesimist ne odvajam se od njegove knjige Faktologija (hrvatski prijevod) koja na jednostavan, a opet znanstvenostručan način pokazuje (i dokazuje) da je svijet puno bolji nego ga doživljavamo; često je koristim kao “antibiotik” u trenucima pesimizma.

Većina inženjera/ki rijetko obavlja strateške zadaće pa dinamizacija (statističkih) podataka nije potrebna u svakodnevnom radu. Većinom se bavimo kratko- i srednje-ročnim prognozama, ili međusobnim odnosima – korelacijama, ili modelima.

Osobno sam nekoliko puta dobio ideju za takvom vrstom prikaza, ali nije bilo profesionalne potrebe. Posljednje godine su uzbudljive (ili izazovne po EU izričaju) pa sam pripremio dvije Gapminder vizualizacije koje bi mi uskoro mogle zatrebati. Budući se radi o opće dostupnim podatcima iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba, nemam razloga (ograničenja) ne pokazati.

Puno se priča o Data Storytellingu (pričanju priča s podatcima), a nekako je postao i buzzword pojavom podatkovne znanosti. Klasičan statički graf je dvodimenzionalan; koristimo x-os i y-os za prikaz koordinata promatrane veličine. Računala su donijela i 3D grafove gdje se umjesto crta (krivulja) prikazuju i plohe, ako se protežu samo u jednom kvadrantu. Netko će reći da postoji i četvrti podatak kroz prikaz veličina u različitim bojama (različite grupe/kategorije podataka). Možemo tako doći do kojeg god broja želite, uz napomenu da takvi grafovi postaju nečitki i nerazumljivi te korisni (svrsishodni) samo njihovim kreatorima i(li) malom broju (zainteresiranih) stručnjaka.

Pravi graf koji nam nudi tri karakteristike (dimenzije) podataka je mjehuričasti graf. U ovoj temi o sigurnosti prometa u Zagrebu, koristio sam mjehuričasti graf u topološkom smislu i, što je važno za ovu temu, u statističkom smislu identifikacije pokazatelja u koordinatama (korelaciji) i po intenzitetu pojave. Čimbenik vremena u prometu je važan (jedna od tri backdrop veličine) i najčešće na x-osi pokazujemo vremensku veličinu pa smo time svedeni na jedan parametar – jednu dimenziju.

Ideja gospodina Rosslinga je bila jednostavno korištenje računala za istovremeni prikaz korelacije i intenziteta pojave u nekom vremenskom intervalu. Kako je dinamizirao grafove nije neka „velika znanost“, ali je to napravio (vjerojatno među prvima) na vrlo jednostavan i izuzetno inspirativan način. Ovdje ću copy-paste njegov pristup glede jasnijeg sagledavanja odnosa automobila i tramvaja (javnog prijevoza) u Zagrebu. Kao društvenu mjeru uzimam prosječnu plaću jer pokazuje ekonomski status stanovništva i javno je dostupan podatak. Preostala dva javno dostupna podatka su broj prevezenih putnika tramvajem i broj osobnih automobila. Istraživanja za aktualni Master plan prometa (opisan u ovoj temi) pokazuju da se novih automobila redovito koristi 96 % pa možemo zaključiti da je broj registriranih automobila i broj putnika u automobilima visoko koreliran. Formalno bi broj automobila trebalo povećati za 27 % da se dobije broj putnika u automobilima (u 96 % korištenih automobila vozi se prosječno 1,32 osoba), ali nije potrebno zbog opisane korelacije. Koristim podatke od 1996. (nakon Domovinskog rata) do 2023. godine (zadnji dostupan podatak u trenutku pisanja ove teme).

Pokazujem dva grafa. Prvi je odnos prosječne plaće i broja prevezenih putnika tramvajem s odnosom prema broju registriranih automobila. Može li se prikazati statički jednim grafom? Može, i još k tome će biti i razumljivo, uz malo „gužve“ između 2006. i 2017. godine. Na x-osi je prosječna plaća za pojedinu godinu i graf jasno pokazuje stalan rast. Na y-osi je godišnji broj prevezenih putnika tramvajima i tu je već situacija složenija. Nakon 2007. godine (povijesnog maksimuma) broj putnika pada. Veličina (površina) balona pokazuje broje registriranih osobnih automobila i vidimo kako ti baloni iz godine u godinu rastu.

Baš to „gužvovito vrijeme“ između 2007. i 2012. pokazuje veliki pad broja putnika u tramvajima, uz istovremeno veći broj automobila. Zanimljivo, u vrijeme „meda i mlijeka“ oko 2007. godine oba pokazatelja su bila najveća u tom desetljeću: broj putnika u tramvajima i broj automobila.

Zanimljivo da je u „bolja vremena“ 2008. godine bilo 334.067 automobila, a u 2023. godini „velike inflacije i velikih poskupljenja“ broj registriranih automobila porastao je do povijesno najvećeg broja – 379.564 ili 14 % više 2008. godine .

Ako malo „prorijedimo“ graf uočit ćemo pet razdoblja:

• 1996. – 2007. plaća stabilno rasla, rastao je broj putnika u tramvaju i broj automobila,
• 2007. – 2012. je razdoblje stagnacije putnika i automobila, ali plaća raste,
• 2012. – 2019. povećanje broja putnika i znatno veće povećanje automobila uz stalan rast plaće,
• 2019 – 2020. doba potresa i Covid-19 bitno je smanjio broj putnika, nije smanjio broj automobila, plaća je rasla,
• 2020. – 2023. daljnji pad putnika, stalan rast automobila i prosječne plaće.

Ako pak dinamiziramo graf po Gapminder stilu dobivamo puno jasniju sliku.

Kretanje i promjenu veličine balona nije lako pratiti pa se animacija može obogatiti tragovima prethodnih i naglašavanjem ključnih godina.

Animaciju si tumačim:

• 1996. – 2007.; faza (poslijeratnog) urbanog rasta, balon se kreće desno gore i povećava:
  • veće plaće znače i više mobilnosti, raste broj automobila, tramvaji voze sve više putnika jer u to vrijeme nude dobru uslugu i brojne povlaštene tarife,
  • u ovom razdoblju ljudi koriste više sve oblike prijevoza,
• 2007. – 2012. većinom se poklapa s recesijskim razdobljem 2008. – 2014.; balon stalno fluktuira i pada sve do 2012. godine:
  • ukupno je plaća porasla,
  • nakon rekordne 2008. godine broj putnika je u stalnom padu, ukidaju se brojne tarifne povlastice,
  • recesija utječe i na posjedovanje automobila,
  • mobilnost stanovništva nije povećana,
  • ljudi u nesigurnim vremenima ne teže novim navikama – stagnacija mobilnosti,
• 2012. – 2019.; ponovni rast prometa;
  • stalan rast plaća,
  • umjeren rast putnika u tramvajima,
  • veći porast broja automobila
  • simbol novog rasta standarda postaje automobil,
• 2019. – 2020. šok zbog potresa i Covid-19;
  • neznatan, ali ipak rast plaća,
  • mobilnost automobilom ostaje stabilna,
  • velik pad u javnom prijevozu; putuju samo oni koji moraju,
  • javni prijevoz je osjetljiv na krize, a kućanstva već posjeduju automobile,
• 2020. – 2023.: rast bez povratka putnika javnom prijevozu;
  • rast plaća, povećan zbog prelaska na EUR,
  • broj putnika u tramvajima i dalje u padu,
  • posjedovanje automobila raste do povijesnog maksimuma,
  • javni prijevoz nije uhvatio korak s očekivanjima stanovnika; Zagreb nije izgubio na mobilnosti – postao je više (potpuno) ovisan o automobilima.

Video možemo sažeti u jednoj rečenici. Između 1996. i 2023. godine Zagreb se kretao iz faze zajedničkog rasta tramvajskog prijevoza i automobila prema fazi dominacije automobila, pri čemu rast plaća više ne povećava broj putnika nego potiče korištenje automobila. Je li ovo primjereno inženjersko izražavanje? Ne vidim problem, jer je istinito – podržano javno dostupnim podatcima.

Možemo zamijeniti mjesta putnicima i automobilima pa dobivamo sljedeći graf. Plaća stalno raste, a od 1996. pa do 2007./2008. raste i broj automobila. Nakon 2014. broj putnika i automobila opet komplementarno raste, da bi nakon 2020. trend automobila nastavio rasti, a balon broja putnika se „ispuhao“. Balon za 2023. je puno manji od balona iz 1996. godine.

Animacija grafa po Gapminder stilu opet daje (puno) jasniju sliku.

Animacija pokazuje i skok prosječne plaće u 2023. godini zbog uvođenja EUR-a. Za opis razdoblja 1996. – 2012. možemo koristiti opis prethodne animacije. Nakon 2012. situacija je drugačija:

• 2012. – 2019.; prometni sustav gubi ravnotežu:
  • automobili postaju sve dominantniji vid prijevoza, broj putnika u tramvajima slabije raste, rast plaća pretače se u rast motorizacije,
  • rasta standarda pokazuje se posjedovanjem automobila,
• 2019. – 2020.; dvostruki šok za prometni sustav: nagli pad putnika i daljnji rast automobila,
• 2020. – 2023.; rast prema povijesno najvećem broju automobila.
  • broj putnika pada u povoljnijim ekonomskim uvjetima,automobili dosižu u 2023. povijesni maksimum,plaće stabilno rastu, uz skok u 2023. zbog uvođenja EUR-a,
  • javni prijevoz gubi konkurentnost.

Sažetak videa u jednoj rečenici. Kako je mobilnost u Zagrebu postala „automobilna“.

Pri kraju pisanja ove teme na relevantnom Internet portalu (ne pišu senzacionalistički) pokazan je podatak o broju osobnih automobila u Zagrebu za 2024. godinu: 394.776. Uz (naj)veću ogradu s moje strane glede istinitosti podatka, u odnosu na prethodnu 2023. godinu to je povećanje za 4 %, a u odnosu na prijelomnu 2020. godinu to je 15,5 % više. U jednoj davnoj temi pokazao sam što znači 3 % – 9 % premala propusna moć cestovne mreže u Zagrebu na početku 2020. godine (prije Covid-19 i potresa). Ako sada nadodamo još 15,5 % više vozila, …, sve jasno!

Ako trebate – imate potrebu za:

• analizom/usporedbom praćenja i(li) ocjenjivanja četiri veličine u isto vrijeme,
• dinamičkim prikazom (animacijom) da bi se shvatio (razumio) proces,
• neki narativ – priču za (ne)stručni auditorij,
• intuitivnom ilustracijom procesa/tvrdnje/zaključka,
• naglašavanjem odnosa, a ne kvantifikacijom,

onda morate priznati da Gapminder pristup ispunjava sve uvjete pa u nekim (ili mnogim) situacijama analiza (prikaza) vremenskih razdoblja predstavlja dobar, ili čak jedini izbor za ono što je danas (opravdano) jako popularno – Data Storytelling.